Jednom sam dobila ljubazan mail s upitom čemu služi tlakomjer te da pobliže opišem njegovu svrhu. Gospođa se predstavila kako ima 80 godina i da joj je zdravlje besprijekorno, no liječnica opće prakse preporučila joj je da nabavi tlakomjer, ali ona ne razumije koja je njegova svrha.
Bilo mi je simpatično i zanimljivo pročitati kako je gospođa pisala da je vitka, aktivna i odličnog zdravlja cijeli svoj vijek i da nema predodžbu čemu služi tlakomjer, u današnjem svijetu u kojemu je sve više povišenog krvnog tlaka od sve ranije dobi zbog stresa. Poznajem ljude koji u dvadesetima, a tridesetima pogotovo pate od povišenog tlaka i osobno među prijateljima i rodbinom ne poznajem niti jednu kuću koja nema tlakomjer.
U ovom tekstu, ljubaznu gospođu nazvat ću Anica, koja me je prosvijetlila i dala poticaj da napišem tekst što je to tlakomjer i čemu služi, zašto se koristi i zašto je tako popularan uređaj u svakodnevnom razgovoru kao i medicinskim savjetima. Unatoč tomu što svakodnevno, već godinama prodajem na desetke tlakomjera, nisam razmišljala da ne moraju svi znati što je tlakomjer bez obzira na dobnu starost, sve do onog trenutka kada im ne zatreba.
Ovaj tekst je nastao u nadi da će pomoći svakome kome treba neka bliža i razumljivija informacija o tome što je tlakomjer, čemu služi, sto je zapravo famozni krvni tlak i zašto se mjeri.
Kada bi me netko pitao što je to tlakomjer, rekla bih mu da je to kućni medicinski uređaj koji čuva glavu i važno ga je imati u kući kao i kavu – bilo da ju pijete ili ne, uvijek ćete imati dragog gosta kojeg ćete željeti ponuditi toplim napitkom kao znakom dobrodošlice. Slično je i s tlakomjerom, ako ste dobroga zdravlja s urednim tlakom, neće Vam trebati većinu dana u godini, ali ako se loše osjećate prvo ćete izmjeriti tlak i na taj način možda spasiti vlastiti život.
Oni koji imaju tlakomjer zbog dijagnoze povišenog krvnog tlaka te uzimaju lijekove propisane od liječnika na temelju izmjerenog tlaka i to svakodnevno više puta u danu, doslovno ne mogu živjeti bez tog mjernog uređaja jer im on pomaže imati terapiju u ravnoteži te na taj način ostati živi svaki dan, a pri tome da im kvaliteta života nije narušena te rade, žive i funkcioniraju najnormalnije.
Kada dođete kod liječnika na pregled kada se loše osjećate iz bilo kojeg razloga, jedna od prvih stvari koje učini je da Vam izmjeri tlak, a ista stvar je i kada pacijent dođe na hitni prijem u bilo kojem svjesnom ili nesvjesnom stanju, među prvim hitnim intervencijama mjeri se tlak.
Uviđate li sada koliko je uravnotežen tlak važan u našem tijelu? Tlak je znak da živimo, kao i disanje. A tlakomjer? Imati vlastiti tlakomjer nam popravlja kvalitetu života na mnogo razina. Prva je ta da kada god imate potrebu izmjeriti tlak ne moramo ići liječniku svaki dan na mjerenje, nego u komociji vlastitoga doma obaviti mjerenja za jednu minutu. Druga je da je to obvezan instrument za održavanje na životu ukoliko imate terapiju propisanu i morate se strogo držati. Treća, ako i nemate već propisanu terapiju, tlakomjer mora imati svako kućanstvo jer čuva živu glavu, a što to znači, otkrit ćete u nastavku.
Što je krvni tlak?
Krvni tlak je tlak koji trpe stijenke arterija dok krv teče kroz njih. Tlak izmjeren dok se srce steže i izbacuje krv je sistolički (najviši) krvni tlak. Tlak izmjeren kad krv teče nazad u srce je dijastolički (najniži) krvni tlak.
Što su sistolički i dijastolički krvni tlak?
Krvni tlak se mjeri očitavanjem milimetara stupca žive (mmHg) te se bilježi kao sistolički tlak, pritisak krvi na stijenku arterija kad srce kuca, kroz dijastolički tlak, pritisak između otkucaja. Na primjer, krvni tlak koji se zapisuje kao 120/80 mmHg, odnosno 120 kroz 80. Sistolički tlak bi tu bio 120, a dijastolički 80.
Zašto mjeriti krvni tlak?
Između raznih zdravstvenih tegoba koje muče modernog čovjeka, problemi povezani s povišenim krvnim tlakom su najčešći. Povišeni krvni tlak je u vezi s kardiovaskularnim bolestima i visokom smrtnošću, to čini mjerenje krvnog tlaka potrebom kako bi se otkrili i pratili navedeni rizici.
Što je standardni krvni tlak?
Međunarodna zdravstvena organizacija donijela je tablicu standardnog krvnog tlaka, prema kojem se određuju područja niskog i visokog krvnog tlaka. Taj je standard ipak samo općenita smjernica budući da krvni tlak varira od čovjeka do čovjeka te između raznih dobnih skupina. Važno je da se redovno konzultirate s liječnikom. On će Vam izmjeriti Vaš normalan krvni tlak te Vas obavijestiti ako ste u riskantnom području. Za pouzdano praćenje i određivanje tlaka preporučljivo je voditi dugoročne zapise tlaka.
|
Kategorija krvnog tlaka |
Sistolički (mmHG) |
|
Dijastolički (mmHG) |
|
Normalni |
Manji od 120 |
i |
Manji od 80 |
|
Pre-hipertenzija |
120 - 139 |
ili |
80 - 89 |
|
Hipertenzija 1. stupnja |
140 - 159 |
ili |
90 - 99 |
|
Hipertenzija 2. stupnja |
160 ili viši |
ili |
100 ili viši |
Kakve su oscilacije krvnog tlaka?
Krvni tlak oscilira cijelo vrijeme. Ne smijete se zabrinjavati ako dobijete dva ili tri mjerenja s povišenim vrijednostima. Krvni tlak se mijenja tijekom mjeseca i tijekom dana. Na njega također utječu vrijeme i godišnja doba.
Što je povišeni krvni tlak?
Povišen krvni tlak izravno utječe na rizik od srčanih koronarnih bolesti (koje uzrokuju srčani udar) te moždanog udara, posebice u kombinaciji s drugim rizičnim pokazateljima.
Povišen krvni tlak javlja se kod djece i kod odraslih, ali najčešće kod ljudi starijih od 35 godina. Osobito je prisutan kod sredovječnih i starijih ljudi, pretilih osoba, osoba sklonih uzimanju alkohola i žena koje uzimaju kontracepcijske pilule. Ponekad je nasljedan, no neki ljudi kojima je u obitelji povišen krvni tlak vrlo izražen nikad nemaju probleme s njim. Ljudi koji boluju od šećerne bolesti, gihta ili bubrežnih bolesti također su skloniji imati visok krvni tlak zbog zadržavanja vode u tijelu.
Koji su simptomi povišenog krvnog tlaka?
Povišen krvni tlak ponekad se naziva tihim ubojicom zato što obično nema znakova upozorenja ili simptoma koji upućuju na njega. Mnogi ljudi nisu svjesni da imaju povišen krvni tlak. Zato je važno redovito provjeravati krvni tlak.
Što uzrokuje povišen krvni tlak?
Iako je uzrok povišenog krvnog tlaka kod mnogih ljudi nejasan. Neki faktori poput neredovite ili nikakve tjelovježbe, loše ishrane, pretilosti, pušenja, alkohola, starosti ili genetike mogu uzrokovati povišen krvni tlak.
Koji se zdravstveni problemi povezuju s povišenim krvnim tlakom?
Nekoliko potencijalno ozbiljnih zdravstvenih tegoba povezano je s povišenim krvnim tlakom, uključujući:
Ateroskleroza: bolest arterija uzrokovana nakupljanjem plaka ili masnih naslaga unutar stjenki krvnih žila. Hipertenzija potpomaže naslagivanju zbog povećanog pritiska na stjenke arterija.
Srčana bolest: zatajenje srca (srce ne može ispravno pumpati krv), ishemična srčana bolest (srčano tkivo ne dobiva dovoljno krvi) te hipertenzivna hipertrofična kardiomiopatija (povećanje srca).
Bubrežne bolesti: hipertenzija može oštetiti krvne žile i filtre u bubrezima zbog čega bubrezi ne mogu pravilno odstranjivati otpadne tvari.
Moždani udar: hipertenzija može dovesti do moždanog udara, bilo pospješujući aterosklerozu (koja može uzrokovati začepljenja i/ili ugruške) ili oslabljivanjem stjenke krvnih žila uzrokujući njihovo pucanje.
Očne bolesti: hipertenzija može uzrokovati oštećenja sitnih krvnih žilica u mrežnici oka.
Kako mogu znati imam li povišen tlak?
Krvni tlak obično nema jako vidljive simptome, zbog čega se često ne možete osjetiti. Stoga hipertenziju dijagnosticira liječnik. Posebno je važno znati prepoznati simptome ako imate bliskog rođaka koji ima povišen krvni tlak ili se kod njega očituju čimbenici rizika. Ukoliko je kod osobe krvni tlak ekstremno visok, patit će od jakih glavobolja, boli u prsima, zatajenja srca (posebice ako teško diše ili ne podnosi dobro tjelovježbu). Ako imate i jedan od ovih simptoma ili nekoga poznajete s njima, čim prije zatražite liječenje ili uputite osobu liječniku.
Kako dolazi do povišenog krvnog tlaka?
Srce pumpa krv u tijelo kroz arterije. Velike arterije koje izlaze iz srca nadovezuju se na manje arterije koje se nazivaju arteriole. Arteriole se dalje nadovezuju na manje žilice zvane kapilare, koje dovode kisik i hranjive tvari u sve organe u tijelu. Krv se potom vraća kroz vene.
Ako su žile raširene, krv slobodno teče kroz njih. Ako su sužene, krv teže teče kroz njih te se povećava pritisak unutar njih. Tada može doći do povišenja krvnog tlaka. Kada se ovo dogodi, srce se napreže, a krvne žile se mogu oštetiti. Promjene u žilama koje dovode krv u bubrege ili mozak mogu utjecati na rad tih organa.
Srce, mozak i bubrezi mogu trpjeti povišenje tlaka dulje vrijeme. Zbog toga možete godinama živjeti bez ikakvih simptoma ili nuspojava. To ne znači da Vam to nužno ne škodi. Povišen krvni tlak uzrokuje velik rizik od moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca i bubrega.
Što povišen krvni tlak čini Vašem tijelu?
Povišen krvni tlak zadaje dodatan posao Vašem srcu i arterijama. Srce mora pumpati jače, dok su arterije koje provode krv pod većim pritiskom. Ako povišeni krvni tlak potraje dulje vrijeme, krv i arterije neće funkcionirati kako bi trebali. Ostali organi u tijelu također mogu biti zahvaćeni. Povećava se rizik od moždanog udara, kroničnog zatajenja srca, zatajenja bubrega i srčanog udara. Ako se uz povišeni krvni tlak očituje i pretilost, osoba puši, ima visoku razinu kolesterola ili šećernu bolest, rizik od srčanog i moždanog udara se višestruko povećava.
Kako se može smanjiti rizik?
Postoji nekoliko stvari pomoću kojih krvni tlak možete držati unutar zdravih granica.
-
Redovite provjeravajte krvni tlak.
-
Zdravo se hranite.
-
Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
-
Redovito se bavite tjelovježbom, barem hodanjem.
-
Smanjite unos alkohola.
-
Nemojte pušiti cigarete.
-
Spriječite ili liječite dijabetes.
Što ako se radi o niskom krvnom tlaku?
Do određenih granica, što je tlak niži, to bolje. Kod većine ljudi nizak krvni tlak nije zapravo nizak dok se ne počnu pojavljivati simptomi, kao što su vrtoglavica ili padanje u nesvijest. Kod određenih bolesti je moguće da je krvni tlak prenizak. To su određeni živčani ili endokrini poremećaji, produženo ležanje, smanjenje količine krvi zbog intenzivnog krvarenja (hemoragije) ili dehidracije.
Krvni tlak niži od 120/80 mmHg se obično smatra idealnim. Tlak viši od navedenog povećava rizik od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti. Imate li neuobičajeno nizak krvni tlak, potražite stručnu pomoć.
Je li nizak krvni tlak razlog za brigu?
Za razliku od povišenog krvnog tlaka, nizak krvni tlak ne bi trebao odmah biti razlog za brigu osim ako se ne počnu pojavljivati vidljivi simptomi niskog krvnog tlaka. Dijagnosticiranje niskog krvnog tlaka uvelike ovisi o pojavljivanju znanih simptoma niskog krvnog tlaka. Dok do toga ne dođe, liječnici uglavnom niska očitanja tlaka smatraju normalnim. Razlog tome je taj što neki ljudi mogu imati niži krvni tlak od ostalih, a i dalje biti potpuno zdravi.
No ako osobi koja ima povišen krvni tlak isti naglo padne bez popratnih simptoma, liječnici obično takvu osobu stave na promatranje. U ovom stadiju liječenje često nije niti potrebno. U pravilu se podrazumijeva da je krvni tlak niži od 90/60 nizak krvni tlak. Doduše, brojke ni na koji način ne mogu potvrditi da se radi o hipotenziji dokle god nema mjerljivih simptoma. Dijagram niskog krvnog tlaka prikazuje različite simptome uglavnom vezane uz smanjenje krvnog tlaka.
Što obično uzrokuje nizak krvni tlak?
Uzročnici niskog krvnog tlaka variraju. Lijekovi koji se koriste u kirurgiji poput anestezije znaju utjecati na smanjenje krvnog tlaka. Čest uzrok je i gubitak krvi prilikom operacije ili u slučaju nesreće. Ovo također može uzrokovati nizak krvni tlak. Liječenje visokog krvnog tlaka ponekad može rezultirati niskim krvnim tlakom kao nuspojavom. Posebice treba spomenuti diuretike. Zlouporaba ovih lijekova može prouzročiti pad krvnog tlaka na opasno nisku razinu.
Liječenje povišenog sistoličkog krvnog tlaka je često uzrok padu dijastoličkog krvnog tlaka kod starijih ljudi. Razina može biti toliko niska da je opasna po život. Pad dijastoličkog krvnog tlaka je izravan rezultat pokušaja smanjenja povišenog sistoličkog krvnog tlaka. Ostala oboljenja i bolesti koje uzrokuju pad krvnog tlaka su šećerna bolest, nesvjestice i dehidracija. Neke žene imaju nizak krvni tlak tijekom toplog vremena ili tijekom dijete.
Tlakomjer na nadlakticu ili zapešće?
Tlakomjer na zapešće namijenjen je mjerenju tlaka na putu i to uglavnom mlađim osobama. Osobe starije od 40 godina trebale bi mjeriti tlak na nadlaktici, a ne na zapešću. Iz razloga što žile na zapešću okoštavaju s godinama – postaju tvrde i neprohodne pa je tlak izmjeren na zapešću iz tog razloga kod osoba preko 40, a pogotovo 50 godina netočan. To se na nadlaktici zbog nikada ne događa.
Zašto je važno mjeriti krvni tlak kod kuće i sindrom bijele kute?
Proteklih godina, ljudi su se oslanjali na liječničko mjerenje krvnog tlaka. To je značilo da su ljudi morali redovito odlaziti u bolnicu, kliniku ili k liječniku kako bi izmjerili krvni tlak. Razvojem tehnologije pojedinci sada mogu nabaviti kućne tlakomjere i mjeriti si tlak kod kuće.
Ovo je nevjerojatno važno za mjerenje krvnog tlaka u svijetu. Liječnici su to uočili i to potiču. Mjerenje krvnog tlaka kod kuće pomoglo je liječnicima u kontroliranju hipertenzije njihovih pacijenata, koje je sada lakše, a rezultati liječenja su bolji. Mjerenje krvnog tlaka kod kuće učinkovito rješava problem sindroma bijele kute. Pod time se misli na povišena očitanja tlaka uzrokovana napetošću i strahom koji se pojavljuju prilikom posjeta liječniku. Dodatna prednost mjerenja krvnog tlaka kod kuće je mogućnost lakšeg detektiranja jutarnje hipertenzije koja se očituje prerano ujutro kako bi je liječnici mogli uočiti na vrijeme. Doduše, za to je potreban poseban tlakomjer koji ima tehnologiju koja to omogućuje.
